Moj steampunk roman „Nebo nad K.u.K.“

Zavjera, strast, nebeski gusari i umorstva… Realističan u motivaciji likova, romantičan zapletom i odnosima, roman „Nebo nad Kaiserlich und Koeniglich“ roman je prepun tipičnih žanrovskih motiva isprepletenih u misteriozni zaplet.

Tako urednik Davorin Horak opisuje moj znanstveno fantastični roman, kojega smo predstavili 11. svibnja na zagrebačkoj konvenciji znanstvene fantastike Sferakon. Knjigu je izdao Horakov Hangar 7 Zagreb kao dio svoje biblioteke Solaris.

Roman pripada podžanru steampunk. Ukratko, steampunk može se opisati kao tehnološki napredna prošlost. U tom svijetu tehnologija 20. i 21. stoljeća postignuta je u 19. stoljeću u uvjetima parnog stroja. Ujedno je to i podžanr alternativne povijesti, pa pisac ima slobodu u kreiranju događaja.    

Ono glavno što me potaknulo na pisanje je činjenica da Pula kao bivša glavna mornarička baza Austro-Ugarske ima savršeni potencijal za steampunk priču, a ni moj rudarski Labin Labin ne zaostaje jer su rudničke zgrade izgrađene u doba para kao glavnog pogona, a nje nema bez ugljena. Drugo, gledao sam steampunk film „Društvo iznimne gospode“ i nije mi se svidio, ali svidjela mi se zamisao da se stvarne ličnosti iz viktorijanskog doba, a to znači iz doba Franje Josipa II okupe na jednom mjestu i gurnu u čudnovate pustolovine. Treće, JNA sam služio na brodu tj. služio sam JRM i imam iskustva koja se mogu iskoristiti u pričama. Uostalom, i Heinlein je služio u mornarici i ta je svoja iskustva obilato koristio u pričama.

Postojao još jedan, podsvjestan poticaj, kojega sam postao svjestan tek kada sam roman završio i pregledao što je nastalo. To je roman „Djeca kapetana Granta“, prvi roman Julesa Vernea kojega sam pročitao i ujedno najdraži njegov roman, toliko drag da sam zapravo uvijek želio tako nešto napisati.

Da spomenem i to da sam u romanu „preko veze“ zaposlio svog prapradjeda,  a značaju ulogu ima i jedini labinski izumitelj Josip Belušić.

Za kraj navodim nastavak sažetka u kojemu Davorin Horak postavlja temelje priče: „Otto Benz umjesto motora s unutarnjim sagorijevanjem otkrio kako povećati iskoristivost parnog stroja. To dovodi do napretka parne tehnologije „punom parom“, pa tako i do utrke u naoružanju. Austro-Ugarska želi postati relevantan geopolitički faktor i nikako ne zaostati za naprednim svijetom u izgradnji letećih brodova. Zagrepčanin Mladen Schwartz počinje gradnju prvog zračnog broda i ubrzo Austro-Ugarska u Valturi pokraj Pule ima tajno stvorenu flotu da zagospodari nebom. Tijekom pokazne vježba nad Alpama događa se nešto vrlo neobično.“

I tu priča počinje.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *